Moram priznati da već duže vrijeme u glavi pripremam ovaj tekst, i stvarno ne znam od kuda krenuti s obzirom da je tema izuzetno opsežna, valjalo bi to nekako skratiti … Na kraju je ispala tema od gotovo 8 stranica 😀
Možda bi bilo dobro da se nekako pokušam vratiti u natrag, da vidimo od kuda sam ja kao pojedinac krenuo …Probat ćemo ovako! Podjelit ću tematiku na tri dijela! Čisto da vidimo tijek događaja unazad nekoliko godina vezano za kompjutersku tehnologiju …
- Prošlost
- Sadašnjost
- Budućnost
Prošlost
Sjećam se svog prvog kompjutera, bilo je to jako davno … Radilo se o Commodore 64 računalu … Ovo čudo je izgledalo poput pisaće mašine koja se ukopčavala na TV. Sjećam se da ni moji doma nisu znali što su kupili, pa mi je majka objasnila da se to zove kompjuter i da će mi on pomoći pisati zadaću. – O bože!
Krenuo sam tipkat koje kakve zadatke no činilo se da ovo čudo tehnike nema pojima o Domaćoj zadaći koju sam pripremao za školu …
Komunikacija sa ovom čudnom pisaćom mašinom je bila katastrofa! Sjećam se da ova je ova “kanta” na svako moje pitanje odgovarala sa Syntax Error Ready!
U doba ovih prvih kućnih računala bila je prava muka nabaviti bilo kakva uputstva igrice ili programe. Internet onda nije niti postojao a o modemima (danas se to zove ruter) se moglo samo sanjati. “Mic po mic” nekako sam uspio preko prijatelja od mog oca (koji je radio na aerodromu kao kontrolor leta) nabaviti igrice i sjećam se nekakvog programa pod nazivom “Turbo tape”
I od tuda je sve krenulo! Igrica za igricom, pa hrpe igrica, i ponešto programiranja jednostavnih programčića koje su bile u časopisu “Računari” i “Svet kompjutera”.
Pisao sam u BASIC-u … trebalo je dosta “prčkat” oko toga. Hrpa živaca je potrošena, a kroz maglu se sjećam da je postojao i nekakav šarafić koji je onačen crveno na slici
i on se morao podesiti kako bi se igrica mogla učitati.
Na magnetnoj vrpci kasete su se nalazili podaci, kasete su se vrtile po nekoliko minuta mnogi su momci završili u pubertetu čekajući da se igrica učita i starta!
Neki vrlo rijetki dječaci su u ona vremena imali Disketar koji je skraćivao vrijeme učitavanja igrica pa su tako proživjeli nešto manje bolno dijetinjstvo, sjećam se da je ova “čarobna kutija” koštala vražje čudo novaca i da su moji doma definitivno odgodili kupnju
Učitavanje igrica je trajalo cijelu vječnost, a medij na kojem su se nalazile su bile kazete. Čekalo se po 10-20 minuta samo da se učitaju …
Budući da sam bio pre mlad za bilo kakva programiranja, 95% svih radnji na ovim pradavnim računalima se svodilo na napucavanje neprijatelja po ekranu i lomljenje JoyStick palica za igranje.