kako odabrati odgovarajuću debljinu elektroda za zavarivanje

elektrode za zavarivanje

Ukoliko se po prvi puta u životu upuštate u poslove kao što su zavarivanje ubrzo ćete pomisliti da nešto nije uredu sa vašim novim aparatom za varenje kojeg ste kupili u velikom robnom centru. Aparat za zavarivanje je bio na akciji, kupili ste ga misleći da ćete sa njime bez problema moći zavariti puknutu ogradu ili nešto drugo. Uskoro ste shvatili da zavarivanje i nije tako jednostavno! U ovom uputstvu saznajte kako pravilno odabrati debljinu elektroda za zavarivanje.

Ubrzo su vam se elektrode počele ljepiti za željezo, pa ste se nekako snašli i pojačali jakost struje, međutim sada vam se često događa da vam je struja pre jaka pa vam doslovno čini rupe u željezu koje varite.

stijenke metala
Stijenke metala koje su se otopile zbog pre velike jakosti struje

Ovdje se nalazite zato što:

  1. mislite da nešto ne valja sa vašim aparatom za zavarivanje
  2. netko vam je rekao da vam ne valjaju elektrode koje imate
  3. po prvi puta varite pa mislite da je varenje jednostavan posao

…ili se pronalazite u svemu ovom što smo naveli! Evo da vam pomognemo! Najprije morate odabrati odgovarajuću debljinu elektrode za zavarivanje.

odabir elektroda za zavarivanje
slika 1.

Da biste to učinili izmjerite širinu elektrode sa šublerom, odnosno pomičnom mjerkom. Na slici 1. je točno prikazano koju debljinu elektrode je najbolje koristiti.

Ako razmislite logično, deblja elektroda zahtjeva i više struje da bi gorjela kako treba. Više struje će stvarati i veću toplinu a veća toplina će topiti metal i nećete moći napraviti zavar kakav želite.

odnos stjenke metala i elektroda za zavarivanje
slika 2.

Odgovarajuću debljinu elektrode za zavarivanje možete ustanoviti i ukoliko postojeću elektrodu prislonite uz željezo kojeg mislite variti. (slika 2.)

Elektroda za zavarivanje bi trebala biti iste debljine kao i debljina stjenke metala kojeg varite. Ovo pravilo uglavnom vrijedi za tanke metale.

Sada kada ste odabrali prave elektrode podesite struju kako treba.

Obično na svakom aparatu za zavarivanje postoji tabela gdje su označeni promjeri elektroda i preporučena jakost struje.

Ove tabele nisu 100% točne, osobito kada se radi o relativno jeftinim aparatima za zavarivanje stoga je dobro podesiti struju nešto malo više nego što je napisano. Uostalom, najbolje ćete znati sami probajući na komadu metala koji je “za baciti”.


Pravilo je jednostavno, ako vam se elektrode ljepe za metal pojačajte struju ali malo! Probajte opet! Ako je već bolje počnite variti. Ako vam var “pršti” i oko njega se stvaraju grudvice, vjerojatno vam je struja pre jaka pa ćete je morati smanjiti.

I još jedna stvar! Varenje metala nije tako jednostavan posao kao što ste mislili! Ako vam se elektrode ljepe za metal, progoravaju metal, i ako vam zavar općenito izgleda poput “krasta” vrlo vjerojatno je da ne znate variti i treba vam dosta prakse. U idućim nastavcima uputstava ćemo govoriti puno više o ovoj temi.

Za sada imamo još tema koje su vezane za zavarivanje metala:

Oprema za zavarivanje

Kako variti željezo

Video uputstvo kako zavariti željeznu cijev

3 thoughts on “kako odabrati odgovarajuću debljinu elektroda za zavarivanje”

  1. Metoda pokusaja i neuspjeha je u redu, no ovakvi clanci bi trebali pomoci konkretnijim stvarima tako da se ponavljanje pokusaja svede na minimum. Nije da uvijek ima komada “za bacit” ili neograniceno elektroda.
    Uzmimo za primjer varenje obicne cijevi, nek joj je stijenka 1.75 mm. Variti je se moze i sa elektrodom od 2 mm i od 2.5mm. Uzevsi u obzir nestabilni napon mreze (cesti padovi), te kvalitetu samog aparata (spojevi na klijestima, kvaliteta namota tehnologija izrade) rekao bih da ovo namjestanje aparata na jacu struju znaci otprilike na 75A za 2mn odnosno 90A za 2.5mm, s tim sto se busenje kod prejake amperaze izbjegava brzinom slaganja vara kao i polozajem elektrode u odnosu na zavarivan objekt. Sa druge strane manja amperaza nece busit materijal i malo ce lijepit no var ce bit poprilicno povrsinski i relativno porozan pa ce dalja obrada ( brusenje i popravak rupa) bit ziva muka. Ja sam uvijek za prvu opciju; nek prska malo, ali bar ce bit ko jedno tijelo nakon zavarivanja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *